U proljeće 1895. godine rođena je ideja o osnivanju društva. Iste godine 10. kolovoza održana je osnivačka skupština u selu Lukšići. Te godine zagrebački su studenti spalili mađarsku trobojnicu kao simbol mađarizacije. Tadašnje su vlasti sa nepovjerenjem gledale na sve što je nosilo hrvatsko ime, što je bio slučaj i s nazivom našeg društva, te su nam nekoliko mjeseci stvarali probleme, zbog teksta našeg statuta. Popustili su tek kada je za nas osobno garantirao naš pokrovitelj, grof Miroslav Kulmer, koji je uz šestinskog župnika Matiju Miletića bio jedan od osnivača.
Prvi javni nastup Sljemenaša bio je na pogrebu oca domovine dr. Ante Starčevića, koji je umro 28. veljače 1896. Starčević je prema osobnoj želji pokopan na šestinskom gorblju u šestinskim opancima.
Na prvom koncertu održanom u vrtu Schneiderove restauracije, muški zbor je otpjevao skladbu "Poputnica Sljemena". Tekst je na zamolbu Upravnog odbora Društva napisao 1896. Dragutin Domjanić, a uglazbio zborovođa Janko Slogar u stilu budnice. Poputnica je do današnjih dana ostala prepoznatljiv simbol našeg Društva.
Društvo "Sljeme" ponovno se proslavilo pjevanjem nadgrobnice 1904. godine prigodom podizanja spomenika žrtvama Khuenova nasilja - palim seljacima u Zaprešiću. Prva značajna turneja Sljemena, bila je 1904. godine u Liku i Hrvatsko primorje.
Još su poznati koncerti ˝Sljemena˝ 1907. u Zagrebu (u dvorani tadašnje streljane) i 1908. u Ljubljani, na posveti barjaka pjevačkog društva "Slavec". Iz članka "Hrvatsko seljaštvo za hrvatku pjesmu", objavljena u "Starčevićancu" br. 10 od 5. listopada 1908. godine, razabire se da su se na koncertu taj put vidjeli predstavnici svih političkih stranaka. To je dokaz da je postojao interes za Društvo, bez obzira na stranačku pripadnost nazočne gospode. Taj koncert su uveličale tada istaknute osobe javnog i kulturnog života, Miroslav Kulmer, Luka Starčević i neki drugi. Osobitu pozornost pobudio je posjet istarskog prvaka dr. Matka Laginje. Godina 1909. značajna je po tome što je u Šestinama srušena stara i na istom mjestu izgrađena nova župna crkva. Nova crkva je posvećena 19. 12. 1909. godine. Na tom slavlju je sudjelovalo i Društvo.
Na fotografiji iz 1912. godine zapisano je "Uspomena na Sokolski slet", prigodom kojeg je Društvo pjevalo u vrtu "Kola". Društvo je aktivno radilo sve do početka prvog svjetskog rata. Tada su pjesmu i svirku zamjenili oružjem. Nekoliko članova se nije nikada vratilo sa fronte, a neki su prošli strahote ruskih logora.
Poslije rata Društvo je obnovilo rad uz pomoć braće Radić i budućeg predsjednika dr. Ivana Pernara.
Hrvatski seljački savez je prije prvog svjetskog rata davao naglasak na tekstove pjesama, nakon rata naglasak je dan na glazbu. Trebalo je stvoriti i njegovati pjesmu na osnovi hrvatskoga narodnog glazbenog izraza. Težište je prebačeno s društveno-političkog polja na umjetnost, odnosno na tehničko dotjerivanje izražajnih sredstava i mogućnosti zbornog pjevanja i vokalne umjetnosti uopće. Od tada počinje ozbiljan rad na njegovanju pjesme te se pridaje veće značenje našim pjevačkim zborovima. Jedna od vodećih uloga u tom pokretu pripala je HSPD "Sljeme", s kojim surađuju istaknuti zborovođe i veći broj naših najboljih skladatelja.
Godine 1925., prigodom proslave 1000. godišnjice Hrvatskoga kraljevstva, "Sljeme" je s ostalim društvima župe "Lisinski" i "Matija Gubec" pjevalo pred Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu. Zborovi su pjevali pod ravnanjem profesora Rudolfa Matza. Dokument o proslavi 1000. godišnjice Hrvatskoga kraljevstva (spomen-ploča Još nas im, još Hrvata) nalazi se na pročelju crkve u Šestinama, te su Sljemenaši na toj proslavi sudjelovali kao Društvo domaćin.
Godina 1926. bila je, za razliku od prethodnih, jedna od najplodnijih. Odmah na početku godine, tj. 23. siječnja, Društvo je organiziralo turneju u Međimurje. Prilikom ove turneje Sljemenaši su posjetili pogranično mjesto Lendavu i imanje Janekovića.
Jedna od vrlo uspješnih turneja, koja je ostavila dubok dojam na mještane Subotice i Tavankuta u Bunjevačkom zagorju, bila je organizirana u zimi 1926. godine. "Sljeme" je krenulo na tu turneju 27. veljače iz Zagreba. Koncert je održan 28. veljače poslije podne u Subotici i Paliću. U ponedjeljak, 1. ožujka, "Sljeme" je održalo koncert u Tavankutu u Bunjevačkom zagorju. Održan je u dvorištu pod vedrim nebom jer je došlo više od dvije tisuće seljaka. Poslije koncerta Sljemenaši su otplesali poznati "šestinski drmeš". Sudjelovalo je "Sljeme" 1926. godine i na Smotri hrvatskih seljačkih pjevačkih društava.
Društvo je 22. rujna 1926. godine krenulo na turneju po Dalmaciji i Bosni. Održani su koncerti u Šibeniku, Splitu i Dubrovniku, od kuda su krenuli u Mostar, Sarajevo i Bosanski i Slavonski Brod.
U ožujku 1928. godine pripremljena je turneja u Sušak, a na povratku je Društvo nastupilo s istim programom i u Karlovcu. "Sljeme" je s "Novom zorom" iz Lomnice sudjelovalo na Sveslavenskom pjevačkom savezu, gdje su u Pragu, 17. i 18. svibnja 1928. godine zastupali Hrvatski pjevački savez i pobijedili na tom natjecanju. Na tom je Kongresu Mješoviti zbor "Nova zora" iz Lomnice kod Velike Gorice nastupio s 50 pjevača, a "Sljeme" s muškim zborom od 30 pjevača. U Pragu su se Sljemenaši susreli s braćom Radić. Koji su samo dva mjeseca kasnije stradali u atentatu u Beogradskoj narodnoj skupštini.
Godine 1929., u mjesecu travnju, "Sljeme" je organiziralo turneju u Slavonski i Bosanski Brod te Vinkovce. Seljački pjevački zborovi župe "Matija Gubec" održali su priredbu u lipnju 1929. godine u Zagrebačkom zboru. Na toj priredbi sudjelovali su pjevački zborovi iz cijele Hrvatske, a Sljeme je sa stažem od 35 godina bilo najstarije. Iste godine bile su još turneje - u Koprivnicu i Viroviticu.
1931. godine, rukovodstvo Društva na čelu s dr. Ivanom Pernarom, odbilo je sudjelovati na dočeku kralja Aleksandra prilikom njegova posjeta u Šestine. Bez obrazloženja, zabranjen je rad Društva. U jednom novinskom članku iz 1937. , spominje se da je razlog bio predsjednik Pernar, koji je u to vrijeme bio važna politička ličnost. Godinu dana nakon raspuštanja i zabrane rada, "Sljeme" upornošću svojih rukovoditelja uspijeva skinuti zabranu, ali do 1935. godine nije bilo značajnijih nastupa. Te godine počinju pripreme za proslavu 40 godišnjice Društva, koja je održana 1936.
U veljači 1937. godine ogranak Seljačke sloge iz Trebarjeva i HSPD "Sljeme" organizirali su priredbu u Hrvatskom glazbenom zavodu, namijenjenu obljetnici smrti humanista i filozofa Antuna Radića (10. 2.) U lipnju je HSPD "Sljeme" nastupilo i na II. festivalu Hrvatskoga pjevačkog saveza u Zagrebačkom zboru. Na tom festivalu održane su dvije smotre. Te godine Društvo je organiziralo turneju u Sušak, Crikvenicu, Novi Vinodolski i Senj. Sljedeće godine Društvo je priredilo koncert u Karlovcu, na zabavi Društva "Napredak", a nekoliko mjeseci kasnije turneju u Sisak, Samobor, Slavonski Brod i Novu Gradišku. U 1938. godini organizirano je gostovanje u Ludbregu, rodnom mjestu zborovođe Juraja Salaja te u Ivanić Gradu.. Godine 1939., 10. prosinca "Sljeme" je na natjecanju i smotri župe "Matija Gubec" osvojilo naslov prvaka župe. "Sljeme" je sudjelovalo na koncertnoj priredbi Bačko-baranjskih Hrvata u travnju 1940. godine. Na posljednjem natjecanju na smotri Hrvatske seljačke župe "Matija Gubec", 30. siječnja 1941. godine, "Sljeme" je ponovno osvojilo naslov prvaka nastupivši sa 7 točaka programa.
Tijekom drugog svjetskog rata Društvo je opstalo samozatajnim radom. Poratne godine donose nove teškoće. Osnutkom općine Šestine 1952., Društvo je dobilo potrebna sredstva za normalan rad. Kupljeni su instrumenti kako bi se obnovila i tamburaška sekcija. 1956. proslavljena je 60. Obljetnica. U sklopu proslave održan je koncert u Glazbenom zavodu i otkrivena spomen ploča osnivaču Aleksandru Bahorićuna njegovoj kući u Lukšićima.
Sve do 1971. Godine Društvo je djelovalo nastupajući na svim lokalnim svečanostima, ali rad nije bio intenzivan, zbog nedostatka novčanih sredstava. Te godine pokrenuta je akcija za pomlađivanjem i zbor je povećan na 42 pjevača. Godine 1972. HSPD "Sljeme" Šestine obilježava 75. godišnjicu osnutka i rada. Iako se proslava trebala održati početkom siječnja 1971. godine, odgođena je zbog nedostatka financijskih sredstava potrebnih za njenu organizaciju i održavanje, kao i zbog obnavljanja aktivnosti Društva. Do kraja godine Društvo je sudjelovalo na nekoliko nastupa što su ih organizirale društvene i političke organizacije.
Razdoblje od 1972. do 1974. prekretnica je u radu Društva. Njegova aktivnost postala je znatno intenzivnija, a djelatnost se proširila: uz postojeći pjevački zbor s dugom i sadržajno bogatom tradicijom, osnovana je tamburaška sekcija - 1973., a sljedeće 1974. godine, u suradnji s Osnovnom školom Šestine, i folklorna sekcija. Prvi "Šestinski dan" održan je 1974. godine. Rukovodstvo Društva željelo je, predvođeno predsjednikom g. Krajačem, pučanstvo šestinskog kraja u ljetno, kolovoško poslijepodne upoznati s radom Društva koje djeluje tu, u njihovoj neposrednoj blizini.
Krajem 1975. godine postojećem muškom zboru pridružile su se i pjevačice te je zbor postao mješovit. Broj održanih nastupa tijekom 1975. daleko je nadmašio dotadašnje godine. Bio je to rezultat povećanog broja sekcija i raznolikosti njihovih programa. Tamburaška sekcija gostovala je u Japanu.
Nastup do nastupa i “Sljeme” je 1976. godine proslavilo 80. obljetnicu rada. U povodu toga je postojeća monografija Društva (izrađena za 75. godišnjicu) dopunjena posebnim kratkim dodatkom u kojem su navedene aktivnosti Društva u posljednjih pet godina. Svečani koncert u čast obljetnice održan je 21. studenoga, u Radničkom narodnom sveučilištu Moše Pijade (današnje Otvoreno učilište). Cijela se obljetnica održavala pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.
Bogata aktivnost Društva nastavljena je i 1977. godine. Krajem godine, na poziv Društva "Kolo Slavuj" iz Unterpulendorfa (Donja Pulja), HSPD "Sljeme" Šestine gostovalo je u Gradišću. Za uspješnu i sadržajno bogatu aktivnost, Povodom 80. godišnjice postojanja Društvo je odlikovao Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom predsjednik tadašnje države Jugoslavije.
U 1979. godini Društvo je realiziralo 31 nastup. Treba istaknuti i još jedan posjet gradišćanskim Hrvatima u Neudorfu (Novo Selo), od 30. studenog do 1. prosinca.
I u 1980. godini Društvo je aktivno, nastupa na svim smotrama, odaziva se na sve pozive, a u mjesecu studenom sve sekcije zajedno snimaju petnaestominutnu emisiju za zagrebačku televiziju. Novo pridošli članovi u tamburaškoj i folklornoj sekciji brzo su se uklopili u rad Društva i sve je bilo spremno za 1981. godinu kada se proslavljala 85. godišnjica Društva. Najprije koncertom u kazalištu "Komedija", a zatim "Šestinskim danom" s umjetničkim programom i narodnom veselicom. Valja spomenuti i gostovanje u Đakovu - prvi put na "Đakovačkim vezovima", te već tradicionalno u Gradišću kod KUD "Kolo-Slavuj".
Nakon te, jubilarne, slijedi mirnija 1982. Ali, i krajem te godine “Sljeme” je ponovno na zanimljivoj turneji, ovaj put u Francuskoj, na poziv Saveza klubova i društava jugoslavenskih radnika (na privremenom radu). Program je bio pripremljen s mnogo entuzijazma i zanosa, tako da su nastupi u Metzu, Rouansu (kraj Lyona) i Parizu.
1983. sudjelovali smo na 6. plesnoj smotri koju je organizirala Zajednica kulturno-umjetničkih društava Zagreba. Uspješnom izvedbom pred stručnim sudom, osiguran je nastup u HNK-u na završnoj priredbi sljedeće godine među najboljim društvima na području grada Zagreba. Značajan je nastup orkestra na 11. smotri kajkavske zborske popevke (KD Vatroslava Lisinskog, 25. 11. 1984.) zajedno s muškim pjevačkim zborom. U razdoblju od 7. – 11. lipnja folklorna i tamburaška sekcija gostovale su u Njemačkoj, na poziv nogometnog kluba "Croatia" iz Gaggenaua. Ponovno smo sudjelovali na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, održanoj od 21. – 27. srpnja. U 1985. godini "Sljeme" se pripremalo za proslavljanje 90. obljetnice. Gostovali smo ponovo u Gaggenau.
1986. godine snimljen je 45-minutni program za potrebe Radio Zagreba, uz sudjelovanje svih sekcija. Te je godine proslavljena 90. Obljetnica u kazalištu Gavella. Folklornoj sekciji Društva ukazana je čast da jedina od svih prigorskih društava sudjeluje u svečanom otvaranju najveće sportske priredbe ikada održane u gradu Zagrebu, 14. svjetskih sportskih studentskih igara "Univerzijada 87".
Početkom 1989. godine HSPD "Sljeme" održava sada već tradicionalni godišnji koncert "Moj Zagreb, tak imam te rad", 22. siječnja u KD Vatroslava Lisinskog. Slijedio je poziv za gostovanje Društva u SR Njemačku, od obiteljskog udruženja "Zrinski" iz Offenbacha, a u povodu završnih svečanosti u čast svibanjskih manifestacija.
1990. ponovo učestvujemo na smotri folklora. Značajno je bilo i postavljanje spomenika banu Josipu Jelačiću, u čijoj su ceremoniji sudjelovali i Sljemenaši.
U svibnju 1991. Održana je proslava 95. obljetnice. Početkom jeseni, rad je stavljen u mirovanje radi ratnih operacija, ali slijedeće godine rad se nastavlja.
1994. gostovalo se u Rimu, ali u isto vrijeme dio članova je kranuo s humanitarnim konvojem u Lašvansku dolinu. Slijedeće 1995. godine za vrijeme Oluje gostovalo se je u Antauu, na proslavi 750. godišnjice grada.
Tako smo 1996. godine došli do 100. obljetnice. Svečani koncert održan je u HNK.
1997. Sudjelovali smo na Đakovačkim vezovima, 28. i 29. lipnjana 4. susretima hrvatskih folklornih ansambala u Donjem Vidovcu nedaleko od Čakovca, 27. i 29. rujna na 32. vinkovačkim jesenima i putovalo u Francusku.
1998. od 26. do 29. lipnja folklorna sekcija putovala je u Švicarsku, na Festival nacija u Willu. Drugo putovanje održano je od 11. do 14. Prosinca u Slovačkoj.
1999. godine održani su slijedeći značajniji nastupi: 14. veljače gostovanje u Italiji na karnevalu u u Nimisu. Posebno smo ponosni što je 17. lipnja Društvo održalo koncert u Borovom naselju u Vukovaru, a u sklopu svečanog puštanja u rad obnovljene elektroenergetske mreže na Mitnici. Kraći program održan je i na samoj Mitnici. Od 1. do 10. Svibnja gostovalo se u Francuskoj.
2000. godine ponovo smo gostovali na karnevalu u Nimisu u Italiji. Godina 2001.još je jedna u nizu slavljeničkih godina Društva. Povodom 105. obljetnice održan je koncert u HNK pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora.
10. do 19. prosinca 2002. bili su dani vrlo intenzivnog rada Društva. Naime, obavljala su se tonska snimanja pojedinih sekcija za potrebe izdavanja prvog CD-a i audiokasete s hrvatskim božićnim pjesmama, pod nazivom “Zdravo budi, mladi kralju”.
Godina 2003. ostat će pomlatku u lijepom sjećanju. Ostvarili su svoje prvo gostovanje izvan Zagreba. Od 20. do 22. lipnja u Trogiru je održana 2. folklorna manifestacija mladih «Na mladima svijet ostaje».
2004. gostovanje na Dugom otoku.
„Sljeme“ se 18. Siječnja 2005. s pomlatkom folklorne i tamburaške sekcije priključilo programu priređenom na Trgu bana Jelačića, u povodu skijaške utrke ženskog slaloma za Svjetski kup na Sljemenu nazvane „Snježna kraljica“. Društvo je dobilo poziv za gostovanje u Češkoj te su zboraši i tamburaši krenuli na put 25.08. i ostali tri dana. Drugo gostovanje je bilo u Austriji u prosincu. Tamburaši su gostovali u Bugarskoj na festivalu folklora u Sofiji. Kao nova sekcija društva osnovana je Sekcija za izradu narodnih nošnji „Šestinske švelje“ koja se bavi izradom i očuvanjem šestinske narodne nošnje. Unutar sekcije djeluju i opančari. "Šestinske švelje" su prisutne na svim značajnim događanjima, a organiziraju i samostalne izložbe.
U 2006. održan je koncert u HNK povodom 110 godišnjice rada.
2007. Iz Austrije smo dobili poziv za gostovanje pa su 7. 12. 2007. zboraši i tamburaši krenuli na dvodnevni put u Beč, u mjesto Parndorf, gdje su nas naši Gradišćanci lijepo ugostili.
Registrirana domena hspdsljeme.hr i iste godine izrađena i objavljena na internetu Web stranica društva.
2008. najzačajniji događaj za naše Društve je bila audijencija kod predsjenika RH.
U travnju 2009. smo putovali u Republiku Češku, u suradnji s Centrom za kulturu i film A. Cesarca i OŠ Pavleka Miškine. Krajem mjeseca svibnja krenulo je 60 članova u Bosnu, gdje smo obnovili sjećanje na „Bijeli put za Bosnu srebrnu“. Nastupili smo u Fojnici i Novoj Bili, a u Vitezu smo položili vijence na dva spomenika poginulima. Nastup za turističku zajednicu, 19. rujna, odradili su folkloraši i tamburaši. Turistička zajednica snimila je ovaj događaj za potrebe svoje promidžbe.
U nedjelju, 12. rujna 2010. tradicionalnim mimohodom u popodnevnim satima započeli su 17. Preločki folklorni susreti na kojima se u nekoliko sati ispunjenih pjesmom i plesom moglo vidjeti sve bogatstvo nošnji i folklorne tradicije iz cijele Hrvatske. Polovica tamburaša je nastupala u Prelogu, a drugi dio je putovalo u Češku s ˝Češkom besedom˝. KUD ˝Izidor˝ pozvao je tamburaše da ih prate u Padovu. Koncert je održan ispred bazilike svetog Antuna Padovanskog 16. listopada.
2011. godine obilježili smo 115. obljetnicu djelovanja. Tim povodom održali smo cijelovečernji koncert u KD Vatroslav Lisinski. Izdali smo bogato ilustriranu monografiju na 180 stranica, koja će ostati budućim naraštajima na spomen ljudi čiji su korijeni duboko usađeni u kulturu našeg grada.Od značajnijih nastupa imali smo gostovanje u Gradišću u Austriji, u Mađarskoj, Puli, Osijeku, Vrgorcu i Šibeniku. Sudjelovali u velikoj povorci „Hrabri ljudi“ u Vukovaru. Šest godina organiziramo samostalne izložbe sekcije za izradu narodnih nošnji „Šestinske švelje“, u zemlji i inozemstvu.
Ponosni smo na dva značajna odličja, koja smo dobili u protekloj godini, a to su Medalja grada Zagreba i Povelja Republike Hrvatske za osobite zasluge i izniman doprinos u očuvanju kulturne baštine i tradicijske kulture koju nam je uručio Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović. Potpisali smo suradnju s turističkom i razvojnom Udrugom iz Mađarske „Csokonaival Somogyban“, s ciljem pomaganja i suradnje na društvenom, kulturnom i gospodarskom nivou, te uzajamnog predstavljanje naših naslijeđa i kulture.
2012.
Popis nastupa HSPD "SLJEME" Šestine - Zagreb u 2012. godini
2013.
Popis nastupa HSPD "SLJEME" Šestine - Zagreb u 2013. godini
2014.
Popis nastupa HSPD "SLJEME" Šestine - Zagreb u 2014. godini
2015.
Popis nastupa HSPD "SLJEME" Šestine - Zagreb u 2015. godini
2016.